5. FESTIVAL SVJETSKE KNJIŽEVNOSTI

3. - 9. 9. 2017., ZAGREB / SPLIT
Počeo 5. Festival svjetske književnosti

Počeo 5. Festival svjetske književnosti

Datum objave: 05.09.2017.

Peto izdanje Festivala svjetske književnosti (FSK) nakladnika Frakture, koji se ove godine održava s naglaskom na njemačku kulturu i književnost, otvorilo je u nedjelju u Zagrebu gostovanje nagrađivanog austrijsko-njemačkog književnika Daniela Kehlmanna.

Najavljujući bogat program od 60-ak događanja koja će od 3. do 9. rujna u Zagrebu i Splitu ugostiti više od 50 istaknutih književnih imena iz 17 zemalja svijeta, okupljene je u velikoj dvorani Kina Europe pozdravio glavni urednik Frakture i programski direktor festivala Seid Serdarević.

Istaknuo je kako se festival organizira peti put za redom u Zagrebu te drugi u Splitu, a njegova je ideja od samog početka pokušati dovesti u dijalog domaće i inozemne autore, najbolje pisce koje je moguće dovesti a koji su prevedeni na hrvatski jezik.

‘Bez tih iznimnih autora i njihove kreativne energije, kao ni bez naše cijenjene publike, festivala ne bi ni bilo’, poručio je Serdarević.

Festival je otvorenim proglasila pomoćnica ministrice kulture Iva Hraste Sočo. Čestitala je organizatorima na ‘nepoljuljanom entuzijazmu, upornosti i hrabrosti’ u ova za knjigu krizna vremena, te izrazila uvjerenje kako će se zajedničkim trudom svih dionika knjižnog lanca uspjeti premostiti krizu te pronaći rješenje za ponovno oživljavanje hrvatskog knjižnog tržišta.

Književnost mora u sebi sadržavati eksperiment

Književna superzvijezda čije su knjige dio redovite školske lektire u Njemačkoj, Kehlmann je jedan od najpoznatijih pisaca njemačkog govornog područja mlađe generacije. Najavio ga je Serdarević, koji je istaknuo kako je riječ o autoru brojnih romana, prevedenih na više od 40 svjetskih jezika.

Pisac koji ističe da svoju književnost gradi na nasljeđu velikana njemačke književnosti, Kehlmann je kazao kako se u prvome redu voli poigravati žanrovima, ‘podrivati ih’.

‘Mislim da književnost mora u sebi zadržavati eksperiment. Postoje  naravno razne vrste eksperimenata, a vrsta eksperimenta koja mene zanima posljednjih godina je eksperiment sa strukturom i žanrom, ne toliko s jezikom. Volim eksperimentirati sa žanrom i strukturom jer me to naprosto fascinira’, rekao je.

Svi njegovi romani počivaju na nekim bitnim međuljudskim odnosima, jer ‘kad čovjek piše, i kad piše o ljudima, bez obzira na sve eksperimente vezane uz žanr ili strukturu, u pripovjednoj literaturi uvijek se nekako radi o međuljudskim odnosima – i to obično o neuspjehu u tim odnosima, jer za književnost je zanimljiv jedino konflikt’.

Kehlmann (1975.) je kao književnik debitirao 1997. romanom ‘Magičan život Arthura Beerholma’. Međunarodni uspjeh postigao je romanom ‘Ja i Kaminski’ (2003.), a njegov roman ‘Mjerenje svijeta’, paralelna biografija njemačkog prirodoslovca Alexandera von Humboldta i matematičara i astronoma Carla Friedricha Gaussa, objavljen ujesen 2005., postao je najvećim književnim uspjehom u njemačkoj poslijeratnoj literaturi te najprodavanije književno djelo u 2006. na njemačkom govornom području od ‘Parfema’ Patricka Suskinda 1985.

Pisac koji je otkrio humor u njemačkoj književnosti

Znatiželja je za njega jako važan motivacijski čimbenik, rekao je Kehlmann: ‘Zato volim pisati o znanstvenicima, jer njih obilježava beskompromisna znatiželja’, pojasnio je, dok je po njemu, ‘uloga pisca u odnosu na ovaj neobičan svijet u kojemu živimo ta da moramo biti budni i zabilježiti stvari koje se događaju oko nas u vidu svjedočanstva’.

Napisao je još romane ‘Mahlerovo vrijeme’ (1999.), ‘Slava’ (2009.) i ‘F’ (2014.), te knjigu eseja ‘Izmišljeni dvorci’ (2005.). Za svoje romane i pripovijetke, koji su prevedeni na više od četrdeset jezika, dobio je brojne nagrade i priznanja, između ostalog Nagradu Candide, književnu nagradu Zaklade Konrad Adenauer, Nagradu Per Olov Enquist, Nagradu Kleist i Nagradu Thomas Mann.

Živi u Beču i Berlinu, piše recenzije i eseje za Süddeutsche Zeitung, Frankfurter Rundschau, Frankfurter Allgemeine Zeitung i časopis Literaturen, te kao gostujući i izvanredni profesor predaje poetiku u Mainzu, Wiesbadenu i Göttingenu.

Njegovi romani slijede velike filozofske ideje – u njima se bavi temama kao što su religija, povijest, obitelj. No, Kehlmann je istodobno pisac za kojeg se kaže kako je otkrio humor u njemačkoj književnosti.

Takva ocjena ipak ‘nije baš sasvim pravedna’, smatra Kehlmann: ‘Njemačka književnost zna biti zabavna , ona jest zabavna, uvijek je bilo dobrih humorista koji su pisali na njemačkom jeziku’, rekao je.

‘Stvarni problem njemačke kulture nije bio taj da nismo imali dobrih humorističnih pisaca. Problem je taj da se nakon njemačke klasike pojavila neka vrsta embarga protiv humora; humoristično pisanje je na neki način prognano iz kanona njemačke kulture i to je prisutno do danas. Uvijek kažem da je problem njemačke književnosti taj što nismo imali Voltairea’, dodao je pisac, koji je u Zagrebu već boravio 2015.

Djelo je prodano u više od šest milijuna primjeraka diljem svijeta, a 2012. prema knjizi je snimljen i istoimeni film.

Strašna priča modernog doba

Ovaj je put u Zagrebu predstavio svoju novu knjigu, novelu ‘Trebao si otići’ (2016.), koja se odmah nakon objave našla na listama najprodavanijih i najčitanijih njemačkih knjiga godine. Na hrvatskome ju je upravo objavila Fraktura, u prijevodu Latice Bilopavlović Vuković.

Knjiga je najavljena kao njegov ‘vjerojatno najbolji i najdublje napisani tekst, pisan na tankoj granici istine i fantastike, u kojemu se autor s iznimnom istančanošću bavi problemom privremenosti’.

Autor je otkrio kako je ta knjiga bila njegov pokušaj pisanja klasične sablasne – ne horor, već jezovite – priče.

‘U sebi nalazim jednu temeljnu dihotomiju: s jedne sam strane fasciniran znanstvenicima, racionalnošću ali sam isto tako fasciniran pričama sa sablastima, duhovima. Prilikom pisanja uvijek dolazim do takvog jednog trenutka gdje nešto nestaje ili se naglo pojavi’, rekao je.

Ne postoji baš puno stvari koje se mogu dogoditi u jednoj takvoj jezovitoj priči, mogućnosti samih elemenata nisu velike – duh koji nešto čini i time postaje dijelom priče gubi na vjerodostojnosti, slabi i prestaje biti duh te postaje nešto drugo: ‘Metafizički jezoviti fenomeni moraju bit smiono naznačeni – ne smiju biti pretočeni u likove, osobe, stvarne ljude’, napomenuo je.

U knjizi, mladi bračni par – ona je slavna glumica a on uspješan pisac – s malim djetetom stiže u zabačenu kuću za odmor negdje u Alpama. Ono što je zamišljeno kao idealno utočište za kontemplaciju, rad na scenariju i ugodno obiteljsko druženje, pred njihovim očima poprima, međutim, jezivu atmosferu u maniri klasične gotičke priče, u kojoj više ništa nije kako se prije činilo.

Tematski, u njoj se bavi suvremenim životom – udaljavanjem, raspadom obitelji, ljudskim nesigurnostima i manama, no Kehlmann ističe da mu je ključna namjera bila ‘napisati strašnu priču’.

Tribina ‘Razotkrivanje’ s Danielom Kehlmannom, prva u nizu ovogodišnjeg izdanja FSK-a, otvorila je službeni dio središnjeg programa festivala napunivši veliku dvoranu Kina Europe, nakon čega je uslijedio koncert dua Jelena Popržan & Damir Imamović, koji na nov način spajaju tradicionalnu sevdalinku sa šansonom i pop-rock izričajem.

Otvorenju književnog dijela programa prethodilo je, u četvrtak 31. kolovoza, otvorenje tradicionalne izložbe likovnih djela nastalih prema motivima književnih djela festivalskih autora u Studiju Josip Račić Moderne galerije u Zagrebu.

(Hina)